Catty Beauty Blog: Naši najbolji prijatelji...psi

Kroz moj život prolazili su i neki psi...pa je vrijeme da i tim divnim dlakavim bićima posvetim post.

Prolazili...da, nekih od njih više nema no ostavili su duboki trag i zagrebali su ispod moje površine...neki od njih su još uvijek samnom i uljepšavaju moj život..hvala im na tome.

Bila je to daleka 1989., bilo je proljeće..u našoj obitelji se rodila ideja da nabavimo peseka, a glavni inicijator je bio moj brat. Starci nisu bili suviše oduševljeni idejom, no vodili su se onom da je dobro da dijete odrasta uz psa...
Mala Ž. tu nije imala nikakvog utjecaja...

Sjećam se tog dana kao da je bio jučer...otišli smo u Heinzelovu gdje je nekad bio šinteraj..ružna je riječ ali jedina opisuje ono kaj sam ja tada vidjela...kavezi s psima, velikim, štencima, rasnim i mješancima...tamo se dalo naći svega. Ja sa svoje četiri godine nisam shvaćala kakva je to ustanova no danas kad se sjetim, prođu mi trnci po leđima. Tužno je to...

Došli smo do jednog kaveza u kojem su bile dvije buhtlice mješanke...jedna čokoladno smeđa i jedna žućkasta, bile su sestre..ostavljene su bez majke i neka dobra duša ih je donijela na to ružno mjesto.

Pao je dogovor da ćemo uzeti smeđu curku...dok su starci obavljali formalnosti ja sam s bratom izašla van na livadu i čekali smo susret s našim prvim psom. To smeđe dlakavo čudovište koje je trčalo prema meni je bila moja Lora...naš suživot je trajao prekrasnih petnaest godina. Bilo je tu svega, kao mala je preživjela štenićak, preživjela je pad s Savskoga mosta na suho, preživjela je gadnu ozljedu šape u Maksimiru...taj pas je volio život i nije se dala pokolebati. Ja i ona smo spavale zajedno, odrastale smo zajedno čak mislim da smo se ponekad i smijale zajedno. Bila je moj prvi i najbolji pas na svijetu...

Uginula je par dana prije Božića 2003. od karcinoma.

1996. u moj život je utrčalo još jedno pseto. Točnije, unijeli smo je u naše živote u košari za mačke. Zamislite malu tigrastu pittbullkicu kak reži iz košare za mačke...da, to je bila moja Ula.

Ula je bila pravi primjerak svoje pasmine, prekrasna, snažna, temperamentna i pomalo svojeglava. Zbog nje su mi Pitbull terijeri postali najljepši psi, njih ili volite ili mrzite...a ja ih volim jako.

Ula je po zimi u Maksimiru vukla sanjke, voljela je ljude, pogotovo djecu...grijala nam je noge svojim ćelavim trbuhom, lajala je jako rijetko, znala je da to s njenim izgledom nije potrebno...dovoljno je bilo da se pokaže na vratima. Većina poznanika se Ule bojala iako bespotrebno, Ula je bila najveća pseća maza na svijetu.

I danas se sjećam koliko sam od nje pusa dobila, koliko sreće je znalo zabljesnuti u onim blesavim očima kad se negdje istrčala i izigrala. Ula je bila i mama...rodila je 8 malih sisavaca
Uginula je u ožujku 2008., također od karcinoma...

Vjerujem da su njih dvije zajedno u psećem raju ida se igraju, baš kao nekada.

Trenutačno imam tri psa..najrazmaženije i najmanje biće je moja Chilli, šestogodišnja pekinezerica koja je prava maza i naša mala beba. Gdje se nešto ruši tu je Chilli, gdje se kuha tu je isto Chilli...kad se nešto razbije, prolije i podere...pogađate...tu je svoje dlakave šape imala Chilli.
Vragolasta je ali u svoj toj vragoliji ona je neizmjerno slatka.
Frik je naš trogodišnji pas čuvar..bio je kao beba u kući ali je toliko narastao da smo ga stavili van. Frik ima svoju kućicu i nije mu uopće loše... Dolaze mu cure po noći...zna cijele noći zavijati kad je zaljubljen... kod nas je i njegova petogodišnja mama Berta koja ga jedina može obuzdati i smiriti kad ga lupe hormoni. Bertu ja kao bebu na cesti našao moj brat i živjela je s njim u kući...pa je Berta postala mama, peseke smo udomili a beba Frik je ostao nama. No, moj brat se opet doselio k nama i sa sobom doveo i Bertu...komplicirana priča ali s lijepim krajem.

To su bile priče o mojim psima, a sad ću vam napisati neke zanimljivosti o psima općenito...

Naj među psima:

* najmanji pas na svijetu u povijesti bio je Yorkie iz Blackburna u Engleskoj. S dvije godine težio je gotovo nevjerojatnih 950 grama, bio je visok 6,35 centimetara i dugačak svega 9,52 centimetra

* najveći pas na svijetu je bio mastiff koji je1989.g. imao 143 kg., u ramenima je bio visok

94 cm., a od vrha nosa do kraja repa bio je dugačak 251 cm.

* najstariji pas bio je australski ovčar po imenu Bluey. Uspavan je sa 29 godina i pet mjesec

* najviše štenaca u jednom leglu okotilo se 1987., njih 23

* najbrži psi na svijetu su hrtovi, a mogu trčati i do 70 km/h

* najbrži otvarać prozora na autu ( ne električnih) je Border collie Striker. Za otvaranje prozora trebalo mu je 11,34 sekunde

* najviše teniskih loptica u ustima nosi zlatni retriver Augie, njih 5 odjednom

* najduže uši ima krvoslijednik Tigger. Lijevo uho je dugačko 34,9 cm., a desno 34,2 cm.

Jeste li znali:

* da rane kod pasa zarastaju prije nego rane kod ostalih domaćih životinja. Pas liže svoje rane kad se povrijedi kako ne bi došlo do infekcije. U slini psa nalaze se sastojci (karbonati, natrij, globulin) koji osvježavaju ranu, dezinficiraju je, suše i tako ubrzavaju zacijeljenje

* da je nekada pas živio u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje porijeklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susjedstvu, bez obzira stoje kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.

* sve više tvrtki diljem svijeta svojim zaposlenicima daje mogućnost da sa sobom na posao povedu i svog psa. Ljubimci naime, radnike smiruju, snižavaju razinu stresa, stvaraju ugodniji ambijent i potiču veću produktivnost

* da su u tibetanskim hiduističkim lamaserijama (njihovi samostani) psi uvijek dobrodošli i da nikada neće biti gladni i zlostavljani. Redovnici će radije sami biti gladni nego da to budu psi. Razlog - oni smatraju da su psi reinkarnirani redovnici koji su nešto (malo) zgriješili u prošlom životu

* kao i ljudske bebe, čivave se rode sa mekanim dijelovima na glavi koji otvrdnu s godinama

Što su pametni ljudi rekli o psima:

Mi dajemo psima naše slobodno vrijeme, raspoloživo mjesto i višak ljubavi. Zauzvrat, psi nam daju sebe cijele - to je najbolja pogodba koju je čovjek ikada sklopio.
M.Facklam

Psi vole svoje prijatelje i grizu svoje neprijatelje, za razliku od ljudi, koji nisu sposobni za čistu ljubav i uvijek moraju miješati ljubav i mržnju.
Sigmund Freud

Kako bismo ozdravili od beskrajnog prenemaganja, lažljivosti i podlosti ljudi a da nema pasa kojima možemo gledati u iskreno lice bez nepovjerenja.
Arthur Schopenhauer

Dobar čovjek može se postidjeti čak i pred psom.

A.P.Čehov

Pas je jedino biće na zemlji koje te voli više nego što ti voliš sebe.

Josh Billings

Jeste li ikada razmišljali o tome što psi misle o nama? Mislim, vraćamo se iz kupovine sa nevjerojatnim ulovom- piletina, svinjetina, pola teleta. Mora da misle da smo najveći lovci na svijetu!

Anne Tyler

On je tvoj prijatelj, tvoj partner, tvoj branilac, tvoj pas. Ti si njegov život, njegova ljubav, njegov vođa. On će ti biti vjeran i iskren do zadnjeg otkucaja njegovog srca. Najmanje što mu duguješ je da zaslužiš ovakvu odanost.

Nepoznati autor

Ako nahraniš gladnog psa, neće te ugristi. To je osnovna razlika između psa i čovjeka

Mark Twain